I dok o tlaku puno češće pričamo u kontekstu stresa i „dizanja tlaka“ zbog različitih svakodnevnih situacija, vezano za zdravlje povišen krvni tlak zauzima itekako važno mjesto, zbog potencijalne opasnosti da ostavi dugoročne posljedice na ciljnim organima i bude uzrok kroničnih bolesti i njihovih neželjenih komplikacija.
Što je povišen, a što normalan krvni tlak?
U studenom 2017. na kongresu Američkog kardiološkog društva, predstavljene su smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. Normalna vrijednost krvnog tlaka ostala je nepromijenjena – do 120/80 mmHg. Ipak, prema novim smjernicama preporučene ciljne vrijednosti krvnoga tlaka su 130/80 mmHg, što je razlika u odnosu na prethodno tumačenje kada je ciljana vrijednost bila 140/90 mmHg. Tako se krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg klasificira kao stupanj 1 arterijske hipertenzije, a krvni tlak 140/90 mmHg i više smatra se stupanj 2 arterijske hipertenzije.
Europske smjernice 2013. preporučuju snižavanje krvnog tlaka najmanje na:
SISTOLIČKI < 140 mmHg za sve hipertenzivne bolesnike
DIJASTOLIČKI < 90 mmHg za sve bolesnike osim bolesnika s dijabetesom, kojima se preporučuje < 85 mm.
Arterijska hipertenzija jedno je od najčešćih oboljenja koje se često ne otkrije na vrijeme jer se specifični simptomi, kao što su zatiljna glavobolja, umor, pomanjkanje kondicije, vrtoglavica i krvarenje iz nosa, mogu pripisati i drugim stanjima i bolestima, pa od tuda i popularan naziv „tihi ubojica“. Nerijetko ju otkrijemo tek kada se njezine posljedice počnu pojavljivati na ciljnim organima kao što su mozak, srce i bubreg.
“Arterijska hipertenzija se s razlogom naziva tihim ubojicom – često je bez simptoma, a može ostaviti trajne posljedice na srce, mozak i bubrege”
Komplikacije neliječenog povišenog krvnog tlaka su:
– infarkt miokarda
– moždani udar
– oštećenje stijenke krvnih žila ( povećana krutost)
– oštećenje bubrega
Hipertenzija može biti esencijalna (primarna) ili sekundarna. Pojam primarna hipertenzija označava pojavu visokog krvnog tlaka koji je najčešće genetski uvjetovan i procjenjuje se da je više od 90% slučajeve hipertenzije primarno. Kod preostalih 5-10% slučajeva riječ je o hipertenziji koja ima sekundarni uzrok, a to može biti suženje bubrežnih arterija ili hormonski aktivni tumor nadbubrežne žlijezde. Otkrivanje eventualnog sekundarnog uzroka, približava nas mogućnosti intervencije i pravovremenom sprečavanju neželjenih kardiovaskularnih događaja.
Prevencija je pola zdravlja, zato je krvni tlak potrebno redovito kontrolirati – barem jednom godišnje na redovitim sistematskim pregledima ili češće, ukoliko temeljem dobivenih vrijednosti posumnjate na mogući problem s krvnim tlakom. Ukoliko ste u nedoumici, obratiti se možete i stručnjacima ambulante za hipertenziju Fodor Medical Group