Arterijska hipertenzija: ozbiljna, ali često zanemarena prijetnja
I dok o tlaku puno češće pričamo u kontekstu stresa i „dizanja tlaka“ zbog različitih svakodnevnih situacija, kada govorimo o zdravlju, povišen krvni tlak zauzima iznimno važno mjesto. Riječ je o stanju koje može ostaviti dugoročne posljedice na ciljne organe i biti uzrok kroničnih bolesti poput moždanog udara, srčanog infarkta ili zatajenja bubrega.
Što se smatra povišenim krvnim tlakom?
U studenom 2017., na kongresu Američkog kardiološkog društva, predstavljene su nove smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije. Iako je normalna vrijednost krvnog tlaka i dalje definirana kao do 120/80 mmHg, nove ciljne vrijednosti spuštene su na 130/80 mmHg.
Prema tim smjernicama:
Krvni tlak između 130/80 i 139/89 mmHg smatra se stupnjem 1 hipertenzije
Vrijednosti iznad 140/90 mmHg klasificiraju se kao stupanj 2 hipertenzije
Europske smjernice
Preporuke iz 2013. i dalje vrijede:
Sistolički tlak: manji od 140 mmHg
Dijastolički tlak: manji od 90 mmHg (ili 85 mmHg kod osoba s dijabetesom)
Simptomi arterijske hipertenzije
Arterijska hipertenzija često je asimptomatska, pa nije rijetkost da se otkrije tek kada su već prisutne komplikacije. Zbog toga se često naziva “tihim ubojicom”. Neki mogući simptomi su:
Zatiljna glavobolja
Umor
Vrtoglavica
Pomanjkanje kondicije
Krvarenje iz nosa
Koje su moguće komplikacije neliječene hipertenzije?
Dugoročno neliječeni povišen krvni tlak može dovesti do:
Infarkta miokarda
Moždanog udara
Oštećenja krvnih žila (krutost, ateroskleroza)
Oštećenja bubrega
Primarna i sekundarna hipertenzija
Hipertenzija može biti:
Esencijalna (primarna) – u preko 90% slučajeva, najčešće genetski uvjetovana
Sekundarna – nastaje zbog drugih bolesti, npr. suženja bubrežnih arterija ili hormonskih poremećaja